Daleke posljedice rata u Ukrajini: Glad u Africi

U Europi su od početka rata u Ukrajini aktualna pitanja rasta cijene energenata i opadajućeg ekonomskog rasta. Mainstream mediji stvaraju dojam da učinak ove krize na živote ljudi počinje i završava pitanjima inflacije, pada BDP-a i problemima s plinom. Ali za najnerazvijeniju regiju svijeta nestašice hrane prouzrokovane ratom predstavljaju daleko ozbiljniji problem.

Rast cijene pšenice u svijetu ima razorne posljedice za afričke države, gdje se stanovništvo suočava s humanitarnom krizom. Rusija i Ukrajina zajedno pokrivaju 30% svjetske potražnje za pšenicom. Pritom 45 najnerazvijenijih država svijeta uvozi barem jednu trećinu pšenice iz Rusije ili Ukrajine, a Supsaharska Afrika čak 85% pšenice. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres već je u ožujku upozoravao da svijetu prijeti uragan gladi ako se ne poduzmu drastične mjere.

Zapadna Afrika

I prije rata u Ukrajini ova se regija suočavala s nestašicama hrane. Suše, pandemija i državni udari rezultirali su time da 43 milijuna ljudi u ovoj regiji nema osiguranu stabilnu opskrbu hranom, što je rat dodatno pogoršao. Prema UN-u, cijena hrane je porasla za 13% kao posljedica invazije. Humanitarne organizacije upozoravaju da bi se 11 milijuna ljudi u Zapadnoj Africi moglo suočiti s glađu, dok ih 27 milijuna već sad nema dovoljno za jesti.

Istočna Afrika

Ozbiljni problem se javljaju i na istoku kontinenta. Slabe kiše pogoršale su sušu na Rogu Afrike u trenutku kada su usporili lanci dobave humanitarne pomoći. 20 milijuna Afrikanaca gladuje. Prema UN-u, Somalija se suočava s ozbiljnom opasnosti od gladi, 7 milijuna Etiopljana već sad nema dovoljno hrane te je pola milijuna Kenijaca vrlo blizu katastrofalnim razinama gladi i pothranjenosti. I ovdje zbog rata rastu cijene hrane, pogotovo u Etiopiji i Somaliji, gdje većina uvezene pšenice dolazi iz područja Crnog Mora. Osim pšenice ponestaje i gnojiva, koje je neophodno za uzgoj hrane.

Dvostruki standardi

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Adhanom Ghebreyesus, upozorava da međunarodna zajednica ne posvećuje ni dio pažnje milijunima ljudima u državama daleko od Ukrajine koji se suočavaju s gladi. Bob Kitchen iz International Rescue Committeea tvrdi da i dalje postoji dovoljno hrane, ali je previše skupa da bi bila pristupačna najugroženijima. Problem je što su programi za dobavu hrane slabo financirani. Na primjer, za Zapadnu Afriku nedostaje četiri milijarde dolara kako bi se ispunio UN-ov apel za pružanje humanitarne pomoći.

Dodatne poteškoće stvara i činjenica da dotok donacija u Ukrajinu skreće pažnju s afričkih država. Skandinavske države već su prepolovile svoje doprinose Africi i novac preusmjerile u Ukrajinu. Prema riječima Bob Kitchena: ”Nove uzbune poput Ukrajine zahtijevaju novo financiranje radije nego preusmjeravanje financiranja. Inače samo uzimamo hranu iz usta djece u Burkini Faso i Nigeriji i stavljamo je u usta djece u Ukrajini. Jedni nisu zaslužniji od drugih.”

Pomoći možete na donatenow.wfp.org – 100 kuna može spasiti život jednog djeteta.

Antonio Rastović


Posted

in

by

Tags: