Komentari

2605, 2022

Afganistan danas: Glad, kazne i prava žena

Kratki podsjetnik Dva desetljeća nakon svoje prve vladavine, Talibani suponovno preuzeli kontrolu nad Afganistanom 15. kolovoza 2021. godine. Uzrok tome je bio dugo iščekivano povlačenje američkih trupa. Odluku o povlačenju donio je Joe Biden,obećavajući još u predizbornoj kampanji kako će biti ključan akter u zaustavljanju dalekoistočnih sukoba. Međutim, posljedice su bile dramatičnije nego što se moglo očekivati.Talibani su rapidnom brzinom počeli zauzimati afganistanski teritorij te su naposljetku zauzeli Kabul, pritom proglašavajućisvoju pobjedu nad Amerikom i korumpiranom afganistanskom vlašću. Kakvo je trenutno stanje u Afganistanu? Na ovo pitanje ne odgovara puno medija, a većina ljudi je zaboravila na Afganistan. Od 15. kolovoza prošle godine puno se toga promijenilo. Žene Prvenstveno, prava žena znatno su se suzila, što je bilo očekivano. Za vrijeme prve vladavine Talibana od 1996. do 2001. godine prava žena bila su gotovo nepostojeća. Žene moraju pokrivati lica u javnosti burkom, a ne samo hidžabom. Talibani se opravdavaju kako […]

1005, 2022

Rat u Ukrajini: Svijet na rubu novog sukoba?

Crni četvrtak za Ukrajinu i Europu Četvrtak, rano ujutro, 24. veljače 2022. godine, svijet u kojem živimo naglo se promijenio. Kao da u njemu nije bilo dovoljno problema, nejednakosti i nepravde, Vladimir Putin odlučio je pokrenuti „specijalnu vojnu operaciju“ kako bi proveo „demilitarizaciju i denacifikaciju“ ukrajinskog naroda. Rat je šokirao cijeli svijet, u kojem su dotad prevladavali koliko-toliko normalni odnosi među državama. Svi mediji detaljno su objavljivali stanje u Ukrajini i osudili Rusiju. Cijeli zapadni svijet okrenuo je leđa Rusiji zbog neljudskog čina prema čovječanstvu, a ubrzo i potpisao pakete sankcija koji će uvelike otežati situaciju unutar ruske države i njezin položaj u međunarodnoj politici. No, iako su sankcije nanijele veliku štetu Ruskoj Federaciji i izbacili je iz svjetskog poretka, čak i izolirale, rat još uvijek nije završio! Naime, invazija je još uvijek u tijeku. Traje već nešto više od 70 dana, tisuće civila su poginule, milijuni su pobjegli iz […]

205, 2022

Daleke posljedice rata u Ukrajini: Glad u Africi

U Europi su od početka rata u Ukrajini aktualna pitanja rasta cijene energenata i opadajućeg ekonomskog rasta. Mainstream mediji stvaraju dojam da učinak ove krize na živote ljudi počinje i završava pitanjima inflacije, pada BDP-a i problemima s plinom. Ali za najnerazvijeniju regiju svijeta nestašice hrane prouzrokovane ratom predstavljaju daleko ozbiljniji problem. Rast cijene pšenice u svijetu ima razorne posljedice za afričke države, gdje se stanovništvo suočava s humanitarnom krizom. Rusija i Ukrajina zajedno pokrivaju 30% svjetske potražnje za pšenicom. Pritom 45 najnerazvijenijih država svijeta uvozi barem jednu trećinu pšenice iz Rusije ili Ukrajine, a Supsaharska Afrika čak 85% pšenice. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres već je u ožujku upozoravao da svijetu prijeti “uragan gladi” ako se ne poduzmu drastične mjere. Zapadna Afrika I prije rata u Ukrajini ova se regija suočavala s nestašicama hrane. Suše, pandemija i državni udari rezultirali su time da 43 milijuna ljudi u ovoj regiji […]

1404, 2022

Srbija je izabrala – u frižideru joj je dovoljan predsednik

Uz globalni salto društveno-političkog konteksta nakon ruske invazije na Ukrajinu i sveprisutnog nevidljivog neprijatelja Covid-19, srpski političari imali su pune ruke posla i puna usta obećanja u dvomesečnoj predizbornoj kampanji. Predsednik koji izlazi iz frižidera, neočekivano jačanje desnice i konačno ujedinjenje pro-evropske, demokratske opozicije neke su od glavnih atrakcija aprilskih izbora u Srbiji. Nakon nedelju dana od prebrojavanja glasova, čini se da zemlja pak nije ništa bliža odgovoru na pitanje „I šta ćemo sad?“. Građani Srbije su, nakon samo 2 godine, ponovo birali svoje predstavnike 3. aprila. Uz brojna iznenađenja i preokrete, jedini izbor koji se s velikom sigurnošću mogao predvideti jeste potvrda drugog mandata predsednika Srbije, Aleksandra Vučića. Blizu 60 % birača (~4 miliona građana) glasalo je na izborima prošle nedelje, od kojih je skoro 3/5 podržalo Vučićevu kandidaturu.  Ipak, stranka čiji je predsednik je po prvi put od 2014. suočena sa mnogo slabijim uspehom te nemogućnošću da samostalno […]

2703, 2022

Izbjegličke krize i europski moral

Prvotne reakcije europskih država na sukob u Ukrajini bile su da se Ukrajincima treba pomoći i primiti ih u Europu, što je pomalo iznenađujuće; još prije sedam mjeseci iste te države izjasnile su se da nemaju veliku želju primiti izbjeglice iz Afganistana. S obzirom na to da je riječ o Ukrajini, europskoj zemlji, stvari se mijenjaju. Kako se izrazila poljska novinarka Lucy Watson za ITV News “Dogodilo im se nezamislivo. Ovo nije nacija trećeg svijeta u razvoju. Ovo je Europa!” Kad je Europa u pitanju, za nju sva pravila (ne) vrijede. Ona je ta koja diktira pravila, pa se može postaviti kako želi. Prvenstveno su iznenađujući stavovi zemalja koje su 2015. i 2016. godine odbile pružiti pomoć ljudima koji bježe iz ratom pogođenih područja. Mađarska je dizala žičane ograde i pravila se kao da se to sve nje ne tiče dok sada Orban izlazi na granicu, pozdravlja ljude i obećava […]

1903, 2022

Potraga za naftom – postoje li alternative u eri ruske izolacije?

U proteklim su se tjednima dugogodišnji strahovi od prevelike ovisnosti o ruskim energentima pokazali opravdanima. Činjenica da ruske zalihe pokrivaju značajan dio europskih energetskih potreba godinama je predstavljala sigurnosnu i ekonomsku ugrozu u slučaju sukoba Zapada s Putinovim režimom. Unatoč tome, sve do izbijanja rata u Ukrajini nije postojala politička volja da bi se podnijele ekonomske posljedice prekidanja te ovisnosti. Situaciju je pogoršavao nedostatak alternativa koje bi se mogle lako primijeniti. Da bismo bolje razumjeli ovu situaciju i poteze vodstva Europske unije, moramo si postaviti pitanje: Postoji li alternativa ruskoj nafti? Alternativne izvoznice i zelene tehnologije Nestabilnosti u Libiji i Iraku te izolacija Irana eliminiraju najočitije države s popisa alternativnih izvoznica. Države poput Alžira zahtijevaju velike investicije i razvoj da bi mogle izvoziti veće količine nafte, što nije idealno u kontekstu zelenih politika. Čak i Azerbajdžan ne nudi trajno rješenje zbog nedovoljnih zaliha i infrastrukture. Što se tiče tradicionalnih naftnih izvoznika poput Saudijske Arabije i Katara, njihov izvoz nije dovoljan […]