Koordinate Zagreba i Beograda: Dijele li nas samo kilometri?

Mladi su snaga, potencijal i utjecaj. Razlikuju nas samo koordinate u kojima stanujemo, sve ostalo je isto. Nije prirodno da se Hrvati definiraju isključivo kroz prizmu nesrbstva i obratno. Mladi u Hrvatskoj i mladi u Srbiji žive, odnosno egzistiraju, unutar iste realnosti koji se razlikuje tek po nekim nijansama. Problemi, stavovi, interesti – sve ključne stvari u životu mlade osobe u Srbiji, ključne su i mladoj osobi u Hrvatskoj.

Sa politologinjom, Anđelom Rojević i politologom Damjanom Stanićem razgovarali smo o tome s kakvim se izazovima suočavaju mladi u Srbiji i Hrvatskoj, koje su to ukorijenjene predrasude o jednima i drugima” i na koji način projekt PEROM Srbije i Hrvatske razbija te predrasude.

 

PEROM Srbije i Hrvatske: Na šta prvo pomisliš kada neko kaže mladi?

Anđela Rojević: Pomislim na potencijal, snagu i uticaj.

Damjan Stanić: Možda malo previše idealistički promatram stvari, posebice ako uzmemo u obzir neke eklatantno dekadentne tendencije prisutne kod novih generacija, no uvjeren sam da među mladima ima dovoljno onih s izraženom kritičkom svijesti spremnih „zaprljati rukave“ danas kako bismo svi imali priliku zakoračiti u bolje sutra. Nadam se da to ipak nisu samo puste želje sanjara u oblacima.

 

PEROM: Šta razlikuje mlade u Srbiji od onih u Hrvatskoj, a šta nam je zajedničko?

Anđela: Volim da mislim da nas razlikuju samo koordinate na kojima obitavamo. Zajedničko nam je sve ostalo. Problemi, stavovi, interesovanja – sve ključne stvari u životu mlade osobe u Srbiji, ključne su i mladoj osobi u Hrvatskoj.

Damjan: I mladi u Hrvatskoj i mladi u Srbiji žive, odnosno egzistiraju, unutar istog realiteta koji se razlikuje tek po nekim nijansama. I u jednoj i u drugoj državi mladi se promatraju kao instrument za ostvarenje partikularnih interesa političkih kasta koje uzurpiraju vlast i tzv. pravni poredak.
PEROM: Sa kojim izazovima se suočavaju mladi u Srbiji i Hrvatskoj?

Anđela: Na individualnom nivou, kao mladi ljudi, suočavamo se sa sličnim izazovima, to su skoro uvek nerazumevanje, osećaj pripadnosti ili nepripadanja, prenatrpanost informacijama i osećaj da negde kasnimo. Kao dve zajednice, susrećemo se uglavnom sa izazovom da preskočimo zidove koji su se tokom istorije podizali između nas.

Damjan: Glavni izazovi mladih leže u činjenici da se nalazimo na ivici jedne historijske epohe, a da toga nismo svjesni. Izazov se krije upravo u toj realizaciji i spoznaji nas samih i naše uloge u društvu koje dolazi. Na mladima je, stoga, težak zadatak da upravo oni (ili barem neki od njih) budu nositelji tih promjena (u glavi mi se, iz samo meni poznatih razloga, vrti pjesma Wind of Change grupe Scorpions) u ovoj, praktički, hegelovskoj koncepciji povijesti koja karakterizira naše suvremeno doba.

 

PEROM: Dijelimo izazove i probleme, nerijetko i predrasude. Na koji način se projekti poput PEROM Srbije i Hrvatske bore protiv dominantnih narativa o jednima i drugima”?

Anđela: Ljudskost i živa reč su najvažniji alati kojima se borimo protiv ovakvih narativa. PEROM daje priliku za upoznavanje, zbližavanje i radom sa mladima iz obe zemlje utiče se na zajednicu. Kroz zajedničke aktivnosti i teme shvatamo da smo svi na istoj straninaše razlike su skoro pa nepostojeće.  

Damjan: Projekti poput PEROM-a su oni koji mogu i moraju (jer tko će drugi, službene politike Zagreba i Beograda sigurno neće) doprinijeti promjeni u poimanju Hrvata i Srba kao Drugih i stvaranja vlastitih žudnji u opreci spram žudnji Drugih. Nije prirodno da se Hrvati definiraju isključivo kroz prizmu nesrbstva i obratno. Susjedni smo narodi koji su dugi niz godina dijelili istu državu (ali i mnoge političke poretke ranije u povijesti), govorimo vrlo sličnim jezicima (ja bih rekao da govorimo samo različitim inačicama istog jezika, ali sam po tom pitanju vjerojatno u manjini). PEROM je krucijalan da osvijesti i Hrvate i Srbe da imaju puno više toga što ih spaja negoli što ih razdvaja. Drugim riječima, PEROM je potreban da nas kolektivno natjera da se upitamo famoznu: „Ko nas bre zavadi?“

 

PEROM: PEROM ima za cilj da približi mlade iz dve zemlje. Kako ti vidiš dosadašnju saradnju studenata i studentkinja političkih nauka iz Zagreba i Beograda?
Anđela: Kroz moje lično iskustvo, imam samo pozitivne utiske i emocije. Mislim da je potencijal koji postoji u toj saradnji ogroman i da samo iz godine u godinu sve više može da se realizuje.

Damjan: Studenti, posebice politolozi, iz Beograda i Zagreba, iz Srbije i Hrvatske, pravi su prototip suradnje između te dvije države i pripadnika te dvije nacije. Mnogobrojni zajednički projekti, akademsko-kulturna suradnja, ali i druženja studenata uistinu bi trebali poslužiti kao primjer kako surađivati. Bojim se samo da će onog trenutka kad se uvidi koja je snaga studentske suradnje biti kasno. Volio bih, stoga, da se studentski doprinos odnosima Srbije i Hrvatske (i Srba i Hrvata) prepozna u što skorije vrijeme.

PEROM: Na koje načine možemo dodatno unaprijediti suradnju mladih iz Srbije i Hrvatske?

Anđela: Svakako mislim da bi češće aktivnosti i češća druženja što formalna što neformalna, značajno doprinela zbližavanju i saradnji ovih mladih ljudi.

Damjan: Prostora za poboljšanje suradnje među mladima iz Srbije i Hrvatske ima, ali potencijalno najvažniji prostor suradnje, onaj institucionalni, barem kad su akademske zajednice u pitanju nedovoljno je istražen i sasvim marginaliziran. Volio bih kad bi postojale snažnije inicijative za formalnim oblicima suradnje između samih Sveučilišta ili sastavnica Sveučilišta, i to ne samo iz Zagreba i Beograda, već i ostalih gradova u Hrvatskoj i Srbiji. Kad bi se sama suradnja produbila institucionalizirajući se, tada bi se otvorila prilika za širenje prostora suradnje na sve ostale sfere, a to je upravo ono što i PEROM (kao i sve individue uključene u projekt) ima za konačni cilj. Za kraj, želim izraziti optimizam da budućnost nosi bolje dane i kvalitetnije odnose između Hrvatske i Srbije, Hrvata i Srba, upravo zahvaljujući projektima poput PEROM-a. Zbog toga, mogu samo pozvati sve mlade da se uključe u ovaj hvalevrijedni projekt. Živio PEROM!

 

Autorica: Miljana Jovanović

Intervju je nastao u okviru projekta PEROM Srbije i Hrvatske. Projekat realiziraju studenti i studentice Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, uz podršku Fondacije Dr Zoran Đinđić.


Posted

in

by

Tags: